Cijene nekretnina u EU divljaju: Države članice "sasjekle" pokušaj smanjenja birokracije u stanogradnji

Irska je zatražila od povjerenika za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa da preispita planove za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola, naglašavajući da su brže procedure ključne za izgradnju stanova i infrastrukture. Zahtjev dolazi u trenutku kada se zemlja suočava s produbljivanjem stambene krize, obilježene rastom najamnina, beskućništvom i kroničnim nedostatkom ponude.

Irski ministar stanovanja James Browne nedavno je pozvao investitore koji se suočavaju s financijskim poteškoćama u projektima povoljnog najma da se jave njegovu ministarstvu kako bi se osigurala održivost projekata. Njegove izjave uslijedile su nakon propasti jednog takvog projekta u sjevernom Dublinu, koji se pokazao financijski neodrživim.

U EU cijene stanova porasle 53 posto

Browne je istaknuo da postoji "vrlo značajan broj“ projekata povoljnog najma namijenjenih radnicima koji zarađuju previše za socijalno stanovanje, ali si ne mogu priuštiti tržišne najamnine. Problem nije ograničen na Irsku – podaci EU-a pokazuju da su cijene stanova porasle za 53 posto između 2010. i 2024., dok su najamnine porasle za 25 posto.

Uz Irsku, Austrija, Grčka, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija smatraju da problem nije pretjerana regulacija, već loša usklađenost europskih pravila. Iako podržavaju smanjenje birokracije, upozoravaju da bi aktualni prijedlozi mogli imati suprotan učinak, piše Euronews.

Spori postupci odobravanja

U središtu problema je duljina postupaka odobravanja velikih projekata u Europi – poput stanogradnje, obnovljivih izvora energije, prometne i digitalne infrastrukture.

Takvi projekti ključni su za gospodarski rast i energetsku sigurnost, ali često kasne zbog složenih procedura koje uključuju više razina pravila na razini EU-a i država članica.

Vlade traže jasnija i usklađenija pravila, upozoravajući da bez bolje koordinacije između okolišnih i gospodarskih propisa EU riskira ugroziti i zelenu tranziciju i globalnu konkurentnost.

Europska komisija pokušala je ubrzati procese predlažući brže procjene utjecaja na okoliš. No države tvrde da se nova pravila ne uklapaju uvijek u postojeće zakonodavstvo, što otežava njihovu primjenu u praksi.

Konkurentnost u fokusu

Nakon izbora za Europski parlament 2024. i dolaska nove Komisije, politika EU-a pomaknula se prema deregulaciji s ciljem jačanja konkurentnosti.

Razlog su slabi gospodarski rast, konkurencija SAD-a i Kine te geopolitička nestabilnost, uključujući rat na Bliskom istoku koji prijeti dugotrajno visokim cijenama energije i inflacijom.

U tom kontekstu, deset "omnibus“ paketa zamišljeno je kao ubrzani skup mjera za pojednostavljenje zakonodavstva i poticanje ulaganja.

Povjerenik Dombrovskis poručio je da je cilj smanjiti administrativno opterećenje za 25 posto za sve tvrtke, odnosno 35 posto za male i srednje poduzetnike, što bi donijelo uštede od oko 37,5 milijardi eura godišnje.

No kritičari upozoravaju da se iza pojednostavljenja krije tiha deregulacija koja bi mogla oslabiti ključne elemente Zelenog plana te smanjiti razinu zaštite okoliša i socijalnih prava.

"Europljanima su potrebni učinkoviti zakoni o stanovanju i energiji – ne manje zaštite. Današnje krize proizlaze iz loše reguliranog tržišta koje stavlja profit ispred priuštivosti i održivosti“, poručila je Sonja Leyvraz iz Europskog ureda za okoliš.